Historija: Kako je nastala AŽ košnica?
AŽ košnicu su razvili slovenski pčelari Anton Žnideršič i Ivan Alberti početkom 20. vijeka, prilagođavajući pčelarstvo slovenskim planinskim uvjetima. Ključna inovacija bila je "lisnjača" — vertikalni raspored ramova koji se vade sa zadnje strane košnice, što je savršeno za rad u paviljonu ili na prikolici.
Danas je AŽ košnica dominantna u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i Srbiji, posebno kod pčelara koji koriste pčelarske paviljone ili seleće pčelarstvo.
Tehničke karakteristike i dimenzije
AŽ košnica ima karakteristično horizontalno gnijezdo s ramovima koji se slažu jedan uz drugi (kao knjige u polici), a pristupa im se s leđa košnice. Standardna AŽ ima prostora za 20–24 rama.
| Komponenta | Karakteristike i dimenzije |
|---|---|
| Ram | Visina 260 mm, dužina 370 mm — kompaktan format koji se lako drži u ruci. |
| Tijelo košnice | Horizontalna "kutija" s kapacitetom 20–24 rama. Pristup s leđa — nema dizanja teških nastavaka. |
| Pregrada (medišna) | Razdvaja plodišni i medišni prostor unutar iste horizontalne komore. |
| Paviljon | AŽ je idealna za pčelarske paviljone — 20–60 košnica u jednoj prikolici ili strukturi. |
Prednosti AŽ košnice
- Paviljonsko pčelarstvo: Jedina košnica dizajnirana za rad u pčelarskom paviljonu. Pčelar radi zaštićen od kiše i vjetra.
- Selidbeno pčelarstvo: Paviljon na prikolici = mobilni pčelinjak koji prati cvatnju.
- Rad sa leđa: Bez dizanja teških nastavaka — idealno za starije pčelare ili one s problemima kičme.
- Kontrola prostora: Lako proširivanje i sužavanje gnijezda pomicanjem pregradne daske.
Evidencija za AŽ i sve druge tipove košnica
Keva Matica podržava LR, DB i AŽ košnice. Pratite svaku košnicu digitalno.
Isprobaj besplatno