Istorija: Kako je nastala DB košnica?
DB košnica nastala je kombinovanjem ideja dvojice pionira pčelarstva: Charlesa Dadana (Francuz koji je emigrirao u SAD) i Blatta. Dadan je proučavao LR košnicu i zaključio da pčele trebaju veće plodište — posebno u evropskim klimatskim uslovima gdje su zime hladnije i duže nego u Americi.
Rezultat je bio kompromis: plodišni ram većih dimenzija koji daje matici dovoljno prostora da se razvija bez potrebe za dodatnim plodišnim nastavcima, uz jednostavnu strukturu koja olakšava zimovanje.
Tehničke karakteristike i dimenzije
DB košnica odlikuje se jednim visokim plodištem i jednim ili više medišnih nastavaka manjih dimenzija (polu-nastavci). Standardno plodište ima 10–12 ramova.
| Komponenta | Karakteristike i dimenzije |
|---|---|
| Plodišni ram | Visina 300 mm, dužina 435 mm — znatno veći od LR rama, pruža matici više prostora. |
| Plodište | Jedan sanduk visine ~320 mm sa 10–12 ramova. Cjelokupno gnijezdo je u jednom nastavku. |
| Medišni nastavak (polu-nastavak) | Visina ~150 mm sa plitkim ramovima. Lakši za nošenje i točenje meda. |
| Matična rešetka | Odvaja plodište od medišta — matica ostaje u plodištu. |
Prednosti DB košnice
- Izvrsno zimovanje: Velik plodišni prostor znači da se jaka zajednica lako uzimljava bez premještanja ramova.
- Manji stres za pčele: Sve gnijezdo u jednom nastavku — nema "presjecanja" gnijezda.
- Idealna za stacionarne pčelinjake: Teža konstrukcija nije problem kad se košnica ne seli.
- Jednostavniji pregledi: Pčelar radi samo s jednim plodištem, što ubrzava inspekciju.
Vodite evidenciju DB košnica digitalno
Pratite stanje svakog rama, termine tretmana i prinose uz Keva Maticu.
Isprobaj besplatno